Klikni ako si živ... kako nas je "ošamarila" jedna aplikacija

Kreatori aplikacije shvatili su bolnu istinu savremenog društva - naš strah da ćemo nestati, a da to niko neće primetiti

84
Freepik

Na prvi pogled zvuči kao loša šala ili provokativna igra reči. Ipak, aplikacija pod imenom "Jesi li mrtav?" poslednjih meseci postala je najpopularnija plaćena aplikacija u Kini, upravo zato što pogađa jedno od najdubljih savremenih osećanja – strah da ćeš nestati, a da to niko neće primetiti.

Kako prenosi BBC, aplikacija je lansirana u maju prošle godine gotovo neprimetno, bez agresivne promocije. Pravi proboj dogodio se tek nedavno, kada su je hiljade mladih ljudi koji žive sami u velikim kineskim gradovima počele masovno da preuzimaju, gurajući je na vrh liste plaćenih aplikacija.

Kako funkcioniše aplikacija

Mehanizam je krajnje jednostavan.

Korisnik se obavezuje da na svaka dva dana pritisne veliko dugme u aplikaciji, čime potvrđuje da je dobro. Ukoliko se to ne dogodi, aplikacija automatski obaveštava unapred definisan kontakt za hitne slučajeve, uz poruku da korisnik možda nije bezbedan.

p4e298lzwwsqlrupfit6
screenshot

Nema praćenja lokacije, nema prikupljanja zdravstvenih podataka, nema pametnih algoritama. Samo jedno pitanje koje visi u vazduhu: da li si još tu?

Strah koji aplikacija ne izmišlja

Popularnost aplikacije ne dolazi iz tehnološke inovacije, već iz društvene realnosti.

Kineski mediji procenjuju da bi do 2030. godine broj samačkih domaćinstava u Kini mogao da dostigne oko 200 miliona. Reč je o ljudima koji rade daleko od porodice, mladima u megagradovima, studentima, ali i onima koji su svesno izabrali da žive sami.

Na kineskim društvenim mrežama korisnici otvoreno govore o motivima za instalaciju aplikacije.

facewow_2026-01-25_10-55-55
screenshot

"Uvek postoji anksioznost da bi neko ko živi sam mogao da umre, a da niko ne zna. Često pomislim: ako umrem sam, ko će me pronaći?", napisao je jedan korisnik.

Vilson Hu (38), koji živi u Pekingu, oko 100 kilometara udaljen od porodice, kaže da je upravo taj strah bio presudan. Zbog posla često spava u iznajmljenom stanu ili čak na radnom mestu, dok su mu supruga i dete u drugom gradu. Kao kontakt za hitne slučajeve naveo je majku.

- Brinem se da ako mi se nešto desi, mogao bih da umrem sam, a da niko ne bi znao - rekao je za BBC.

Kontroverzno ime i reakcije javnosti

Naziv aplikacije izazvao je burne reakcije. Dok ga neki vide kao brutalno iskren i funkcionalan, drugi smatraju da je previše mračan, pa čak i "baksuzan".

Na društvenim mrežama pojavili su se pozivi da se ime promeni u nešto blaže, poput "Jesi li dobro?" ili "Kako si danas?". Kompanija Moonscape Technologies, koja stoji iza aplikacije, potvrdila je da razmatra promenu imena, uzimajući u obzir reakcije korisnika.

Zanimljivo je da je naziv u originalu igra reči, inspirisana popularnom kineskom aplikacijom za dostavu hrane, čiji izgovor zvuči slično. Taj lingvistički humor, međutim, van Kine često se gubi u prevodu, ostavljajući samo jezivu doslovnost.

8039
Freepik

Globalna verzija i komercijalni uspeh

Na međunarodnom tržištu aplikacija je poznata pod imenom Demumu i visoko se rangira u prodavnicama aplikacija u SAD, Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Španiji – uglavnom među kineskim korisnicima koji žive u inostranstvu.

Iako je u početku bila besplatna, danas košta 8 juana (oko 1,15 dolara). Njeni kreatori – troje mladih ljudi rođenih posle 1995. godine – navode da su je razvili uz ulaganje od svega 1.000 juana. Danas, nakon naglog rasta popularnosti, traže investitore i procenjuju vrednost kompanije na oko 10 miliona juana.

U planu je i posebna verzija aplikacije za starije osobe, u zemlji u kojoj je više od 20 odsto stanovništva starije od 60 godina. U javnim porukama, tim iza aplikacije pozvao je društvo da pokaže više pažnje prema starijima koji žive sami, ističući da "zaslužuju da budu viđeni, poštovani i zaštićeni".

22237
Freepik

Digitalni simptom savremenog života

Koliko god naziv zvučao uznemirujuće, uspeh aplikacije "Jesi li mrtav?" ne govori o opsesiji smrću, već o usamljenosti i nesigurnosti u savremenom urbanom životu.

U društvu u kojem su porodične i komšijske mreže oslabljene, tehnologija preuzima ulogu minimalnog sigurnosnog svedoka – ne kao zamena za odnose, već kao tiho podsećanje da neko, makar i kroz ekran, proverava da li smo još tu.

Izvor

BBC/LC